25.NOVEMBAR DAN DRZAVNOSTI R BiH

25. NOVEMBAR: DAN DRZAVNOSTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, na pocetku najveceg politickog predstavnika, a kasnije zakonodavnog i izvrsnog tijela BiH, ima poseban znacaj u razvitku bosanskohercegovacke drzavnosti.Pozicija naroda BiH u vezi sa formiranjem Republike kao ravnopravne federalne jedinice u bivsoj Titovoj Jugoslaviji izrazena je u Rezoluciji prihvacenoj na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a odrzanom 25. novembra 1943. godine u Mrkonjic Gradu, u kojoj je naglaseno da: Po prvi put u historiji BiH, predstavnici Srba, Muslimana i Hrvata BiH, ujedinjeni u narodno oslobodilackom pokretu, stupili su na isti put donosenja politickih odluka koje ce otvoriti put nasim narodima da organiziraju svoju zemlju prema svojoj volji i interesima, na osnovama rezultata oruzane borbe jugoslovenskih naroda i naroda Bosne i Hercegovine.U Rezoluciji je dalje istaknuto: Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje politicke predstavnike, zele svoju zemlju koja nije ni srpska, ni muslimanska, ni hrvatska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zele zivjeti u slobodnoj i bratskoj Bosni i Hercegovini u kojoj je garantirana potpuna jednakost i ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine ce ucestvovati na osnovama jednakosti sa drugim narodima, u izgradnji Narodne Demokratske Federalne Jugoslavije.

Vec od svojeg prvog zasjedanja, ZAVNOBiH je u praksi funkcionirao kao vladin organ koji je dao temelje strukturi vlade Bosne i Hercegovine kao federalne jedinice.Slijedeci Drugo zasjedanje AVNOJ-a na kojemu su organizirana najvisa vladina tijela i na kojemu je odluceno da se gradi Jugoslavija na federalnom principu, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, odrzanom od 30. juna do 02. jula, 1944. godine, u Sanskom Mostu, definitivno i legalno je potvrdjena drzavnost Bosne i Hercegovine. Na ovom zasjedanju takodjer je odobren rad BH delegacije na Drugom zasjedanju AVNOJ-a i proglasena je ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata kao gradjana BiH, a ZAVNOBiH je proglasen najvisim zakonodavnim i izvrsnim predstavnickim tijelom Bosne i Hercegovine.BOSNA I HERCEGOVINA kao drzava, njen teritorij i njene granice imaju dugu historijsku tradiciju.Bosanska drzava nastala je krajem 12. stoljeca. Teritorij BiH se u naredna dva stoljeca sirio u svim pravcima. Bosanski kralj Tvrtko I vladao je u drugoj polovini 14. stoljeca ne samo teritorijem danasnje Bosne i Hercegovine nego i mnogim okolnim zemljama.Nakon pada srednjovjekovne bosanske drzave 1463. godine, Otomanska imperija je na njenom teritoriju osnovala Bosanski sandzak koji je 1580. godine prerastao u Bosanski ejalet ili pasaluk koji je tako postao najveca administrativno-teritorijalna jedinica u Otomanskom carstvu. Bosanski pasaluk obuhvatao je sve okolne zemlje koje je jos kralj Tvrtko drzao.Time je odrzan politicko-teritorijalni kontinuitet izmedju bosanske srednjovjekovne drzave i BOSNE kao otomanske provincije.Pred pocetak Berlinskog kongresa 1878. godine Bosanski vilajet se fakticki i pravno podudarao sa granicama savremene BOSNE I HERCEGOVINE, a odlukom Berlinskog kongresa uprava nad Bosnom i Hercegovinom povjerena je Austro-Ugarskoj. Granice Bosne i Hercegovine ostale su netaknute i nepovrijedjene tijekom svih cetrdeset godina austrougarske uprave.U tim je svojim granicama Bosna i Hercegovina u trenutku raspada Austro-Ugarske usla u sastav Drzave Slovenaca, Hrvata i Srba.U okviru ove nove jugoslavenske drzave teritorijalna cjelovitost i integritet Bosne i Hercegovine potvrdjeni su i zasticeni, prvo Senzermenskim ugovorom, a zatim Vidovdanskim ustavom.Senzermenskim ugovorom iz 1919. godine ponovo se potvrdjuje cjelovitost Bosne i Hercegovine, a Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca se obavezuje da Muslimanima Bosne i Hercegovine pruzi punu zastitu u svim njihovim vjerskim ustanovama, a posebno da im osigura da se pitanja koja se ticu njihovog porodicnog i licnog statusa reguliraju po muslimanskim obicajima.Prvi Ustav Kraljevine SHS, iz 1921. godine sadrzavao je i jedan paragraf kojim je odredjeno da Bosna i Hercegovina ostaje u svojim sadasnjim granicama, te da postojeci okruzi u njoj vaze kao oblasti. Time je i ovim inace strogo unitaristickim ustavom formalno priznata i garantirana teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine.Medjutim, puni drzavnopravni subjektivitet Bosne i Hercegovine u ovom je stoljecu definiran na osnivackom zasjedanju Zemaljskog antifasistickog vijeca narodnog oslobodjenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), njenog ratnog parlamenta, koji se sastao u Mrkonjic Gradu 25. novembra 1943. godine. Bosna i Hercegovina je u svojim povijesnim granicama tada pravno konstituirana kao drzava ravnopravnih gradjana Srba, Bosnjaka (tada Muslimana) i Hrvata, ciji su predstavnici tada odlucili da zemlja kao federalna jedinica udje u sastav Demokratske Federativne Jugoslavije, kao ravnopravna sa ostalih pet republika. Granice Bosne i Hercegovine su tada potvrdjene i priznate kao rezlutat visestoljetnog politickog, kulturnog i demografskog kontinuiteta i razvitka.